Las Kanarsko otočje oni su arhipelag nad Atlantskim oceanom. Nalaze se sjeverozapadno od Afrike i ukupno ima oko osam otoka, pet otočića i osam stijena. Govorimo, na primjer, o La Gomeri, La Palmi i Tenerifeima, El Hierru, Fuerteventuri, Lanzaroteu i Gran Canarii.
ali kako su nastali Kanarski otoci? Koji je bio divan proces kojim su se rodili?
Kako su nastali Kanarski otoci
Otoci su vulkanskog porijekla i oni su na afričkoj ploči, tako da integrira regiju poznatu kao Makaronezija. Oni imaju suptropska klima, uz određenu klimatsku varijabilnost koja se prevodi u biološka raznolikost.
Svi otoci imaju rezervate biosfere, nacionalne parkove i područja koja su proglašena svjetskom baštinom. Prije pandemije otoke su posjećivali milijuni i milijuni ljudi, npr. u 2019. procjenjuje se da su imali 13 milijuna posjetitelja.
Također se računa da je njegovo vulkansko porijeklo, s obzirom na starost Zemlje, sasvim novije: 30 milijuna godina. Postoji nekoliko teorija koje to tvrde nastanak otoka imao je različita razdoblja ili vulkanske cikluse što je uključivalo stalan proces izbijanja lave i uzastopnog skrućivanja.
Stoga se za svaki otok u skupini može reći da ima svoju geološku povijest ili antiku i vjerojatno najstariji otoci su Fuerteventura i Lanzarote, iza kojih su Tenerife, Gran Canaria i La Gomera. Nedavno bi bili La Palma i El Hierro, stari jedva 2 milijuna godina.
Dakle, kakav bi bio taj proces ili ciklus? Prvo se dogodila faza nazvana bazalni kompleks, u kojem se lome oceanske kore i izdižu blokovi u kojima se taložila lava iz podmorskih erupcija. Tada otoci izranjaju iz voda u fazi koja se zove "Podzračna izgradnja".
Ovdje su redom dva ciklusa, prvi stara serija u kojem nastaju velike vulkanske građevine, a potom i tzv nedavne serije koji danas ostaje i u kojem je karakteristika stalna vulkanska aktivnost. Ukratko, možemo zamisliti magma iz unutrašnjosti planeta koja se uzdiže kroz razne pukotine u kori, nakuplja se na morskom dnu i zatim izlazi na razinu mora.
ovo tako je bilo milijunima godina, i kao što smo rekli, nastavlja se do danas s vodenim parama, sumpornim plinovima i erupcijama s vremena na vrijeme. Na primjer, erupcija Teneguije na otoku La Palma 1971. ili najnovija, 2021., kada je neimenovani vulkan užasavao otok dugih 90 dana.
Kanarski otoci su, na svoj način, misteriozni, jer oni tvore jedan od rijetkih arhipelaga koje su formirali morski vulkani koji su još uvijek aktivni, pa su za znanstvenike super zanimljivi. računaju se barem 18 erupcija u 500 godina tako da ima prilično intenzivnu vulkansku priču i da, još joj nismo vidjeli kraj.
Posebnost otoka potaknula je nekoliko teorija o njihovom nastanku. Neko je vrijeme prevladavalo teorija vrućih točaka prema kojem su otoci nastali u prekooceanskom rovu između Afrike i Amerike. Tako se otoci pojavljuju u tragu, a najstariji su oni koji su najudaljeniji od svog nastanka dok se kreću duž litosferne ploče.
Druga teorija je bila propagirajuća teorija loma, prema kojem je, uz ciklus kompresije i distenzije Atlas tektonske ploče, došlo do loma u litosferi koji se proširio od kontinenta do Atlantika, ostavljajući magmu za sobom, snižavajući tlak i dopuštajući joj da izađe na površinski.
Mora se reći da su to bile teorije i da nisu u potpunosti prihvaćene, iako je teorija hot spota popularnija. To bi objasnilo zašto su otoci još uvijek aktivni, osim nekih koji trenutno ne bilježe vulkansku aktivnost. Da, da, ovo objašnjenje još uvijek ima svojih rupa, ali znanstvena istraživanja nastavljaju pokušavati odgovoriti na sva pitanja.
Zatim, Koje karakteristike imaju lijepi i opasni Kanarski otoci? pa imaju jedan velika raznolikost vulkanskih stijena koji pokrivaju cijeli spektar alkalnih bazalta, postoje sve vrste kratera, vrlo su asimetrične ovisno o tome odakle vjetar puše, koji vodi magmu u jednom ili drugom smjeru, pored piroplastične eksplozije i bombe, a postoji i razne magme na otocima i mnoštvo vulkanskih struktura između čunjeva, slojeva, kratera, kaldera...
S druge strane, otoci uživaju u ugodna suptropska oceanska klima, uz pasat, zbog blizine tropa i struje El Golfo. Vjetrovi guraju oblake stvarajući ona prekrasna mora oblaka koja također daju osjećaj da su morske vode gotovo spužvaste i vrlo mirne.
Kanarski otoci su raj s prosječna temperatura tijekom godine od 25 ºC i zato je na turističkoj razini fenomen.
Lijevo praktične informacije o najvažnijim otocima:
- dlan: Ima 708.32 četvorna kilometra i 83.458 tisuća stanovnika. Vulkanu Teneguía je loše, ali prošle godine dogodila se još jedna erupcija koja je izazvala pustoš. To je drugi najviši otok u skupini, sa svojim najvišim vrhom od 2426 metara, Roque de los Muchachos. Ima najveći optički teleskop na svijetu, Gran Telescope Canarias sa ogledalom promjera 10 metara.
- El Hierro: To je najmanji otok s vlastitom upravom: 268.71 četvorni kilometar i samo 11.147 tisuća stanovnika. To je rezervat biosfere i prije desetak godina dogodila se velika podvodna erupcija. To je prvi otok na svijetu koji se opskrbljuje obnovljivom energijom.
- Tenerife: To je najveći otok, s 2034.38 četvornih kilometara. Ujedno je i najnaseljeniji sa 928.604 tisuće stanovnika. Ona je poznata kao "otok vječnog proljeća", ima prekrasne plaže i mnogo prirodnih parkova. I da, to je onaj koji godišnje primi najveću turističku bogatstvo.
- Gran Canaria: Drugi je otok s više stanovnika u skupini. Površine je 1560 četvornih kilometara, okruglog je oblika i ima mnogo planina. Imati arheološka nalazišta vrijednih i raznolikih krajolika, od zlatnih plaža, preko pustinjskih krajolika do vrlo zelenih površina.
- Fuerteventura: Ima 1659 četvornih kilometara i najbliži je Africi. Također je najstariji s geološkog stajališta a najviše nagrizao. Rezervat je biosfere od 2009.
- Lanzarote: To je najistočniji otok i najstariji od svih. Ima 845.94 četvornih kilometara, a glavni mu je grad Arrecife. Ima vulkane i rezervat je biosfere od 1993. godine.
- Graciozan: donedavno je bio poznat samo kao otočić, a danas je otok, osmi naseljeni otok u skupini. Ima jedva 29 četvornih kilometara i u njemu živi 751 osoba.