Jedna od najklasičnijih razglednica Turske je poznata Plava džamija koja se ističe na nebu Istanbula. Impozantan, lijep, vijugav, ovom arhitektonskom i umjetničkom djelu ima dosta pridjeva u isto vrijeme.
Izlet u Istanbul nikako ne može biti potpun bez posjeta ovoj vrijednoj građevini koja UNESCO je uvrstio na svoj popis mjesta svjetske baštine 1985. godine. Da biste tada otkrili povijest Plave džamije u Istanbulu.
Plava džamija
Njegov službeni naziv je Sultan Ahmedova džamija a sagrađena je početkom sedamnaestog stoljeća (1609 od 1616), pod vladavinom Ahmed I. To je dio kompleksa, tipičnog kompleks, formirana od džamije i drugih ovisnih mjesta koja mogu biti kupaonice, kuhinja, pekara i dr.
Ovdje je mezar samog Ahmeda I, tu je i hospicij i također a medresa, obrazovna ustanova. Svojom izgradnjom nadmašila je još jednu vrlo poznatu tursku džamiju, onu Aja Sofiju koji se nalazi odmah pored, ali koja je njegova priča?
Prvo, mora se imati na umu da je Osmansko Carstvo znalo raditi svoje u Europi i Aziji. Njegovi pohodi na europski kontinent bili su različiti i strahovali su od njih, posebno njegovog sukoba s Habsburškom monarhijom.
U tom smislu, sukob između njih dvojice završio je 1606. godine potpisivanjem Sitvatorok mirovni ugovor, u Mađarskoj, iako je danas sjedište tvrtke ostalo u Slovačkoj.
Mir je potpisan na 20 godina i ugovor Potpisali su ga austrijski nadvojvoda Matija i sultan Ahmed I. Rat je donio mnoge gubitke kojima su se dodali i drugi u ratu s Perzijom, dakle u toj novoj eri mira sultan je odlučio sagraditi ogromnu džamiju kako bi obnovio osmansku vlast. Carska džamija nije sagrađena najmanje četrdeset godina, ali je nedostajalo novca.
Prethodne kraljevske džamije građene su od ratne dobiti, ali Ahmed, koji nije imao velike ratne pobjede, uzimao je novac iz državne blagajne i tako gradnja koja je bila između 1609. i 1616. nije bila bez kritika od strane muslimanski pravnici. Ili im se nije svidjela ideja ili im se nije svidio Ahmed I.
Za gradnju je odabrano pravo mjesto gdje je stajala palača bizantskih careva ispred bazilike Aja Sofija koja je u to vrijeme bila glavna carska džamija u gradu, te hipodrom, upečatljive i važne građevine u starom Istanbulu.
Kakva je Plava džamija? Ima pet kupola, šest minareta i još osam sekundarnih kupola. Tamo su određene bizantske elemente, neke slične onima iz Aje Sofije, ali u općim crtama slijedi tradicionalni islamski dizajn, vrlo klasičan. Sedefkâr Mehmed Aga bio je njegov arhitekt i bio je vrlo dobar učenik majstora Sinana, glavnog otomanskih arhitekata i građevinskih inženjera nekoliko sultana.
Njegov cilj bio je ogroman i vrlo veličanstven hram. I on to postiže! Unutrašnjost džamije ukrašena je s više od 20 tisuća keramičkih pločica u iznik stilu, grad turske pokrajine Bursa, povijesno poznat kao Nicaea, u više od 50 različitih stilova i kvaliteta: ima tradicionalnih, ima s cvijećem, čempresima, voćem... Gornje razine su prilično plave, s više od 200 šarenih staklenih prozora koji omogućuju prolaz prirodnog svjetla. Ovo svjetlo dobiva pomoć od lustera koji se nalaze unutra i koji su pak u sebi imali nojeva jaja jer se nekada vjerovalo da tjeraju pauke.
Što se tiče dekoracije postoje ajeti iz Kur'ana napravio jedan od najboljih kaligrafa tog vremena, Seyyid Kasin Gubari, i na podovima su tepisi koje su donirali vjernici koji se zamjenjuju kako se troše. S druge strane, donji prozori, koji se mogu otvoriti, također s prekrasnim ukrasima. Svaka polukupola ima više prozora, oko 14, ali središnja kupola ima ukupno 28. Lijepo. Interijer je takav, stvarno impresivan.
El mihrad to je najvažnije unutra, od finog mramora, okružena prozorima i sa bočnim zidom obloženim keramičkim pločicama. Pored nje je propovjedaonica, gdje imam stoji i drži hutbu. S te pozicije je vidljivo svima koji su unutra.
U jednom kutu nalazi se i kraljevski kiosk s platformom i dvije sobe za povlačenje koje omogućuju pristup kraljevskom kazalištu ili hünkâr Mahfil poduprt više mramornih stupova i sa svojim mihrabom. U džamiji ima toliko lampica da izgleda kao ulaz u raj. Svi jesu ukrašena zlatom i dragim kamenjem i kao što smo već rekli, unutar staklenih posuda mogla su se vidjeti nojeva jaja i više staklenih kuglica koje su izgubljene ili ukradene ili se nalaze u muzejima.
A kakav je eksterijer? Fasada je slično kao u Sulejmanovoj džamiji, ali su dodani kutne kupole i kule. Trg je dugačak kao i sama džamija i ima nekoliko arkada sa mjestima gdje se vjernici mogu oprati. Tamo je središnji šesterokutni font a tu je i povijesna škola koja danas djeluje kao informacijski centar, na strani Hgaia Sofije. Džamija ima šest minareta: četiri su u kutovima, svaki s tri balkona, a još su dva na kraju terase sa samo dva balkona.
Ovaj opis možda nije tako sjajan kao da ga vidite osobno. Y imate najbolji pogled ako priđete s trkalištaili, na zapadnoj strani hrama. Ako niste muslimani, trebali biste posjetiti i ovdje. Preporučaju da se ne pridaje važnost ljudima koji su labavi na ulazu, pokušavaju prodati stvari ili vas uvjeriti da nije potrebno raditi red. To nije tako. Ostanite s ostalim posjetiteljima.
Savjeti za posjet:
- Preporučljivo je ići sredinom jutra. Ima pet namaza dnevno i tada se džamija zatvara 90 minuta na svaki namaz. Posebno izbjegavajte petak.
- Uđeš bez cipela i staviš ih u plastičnu vrećicu koju ti daju na ulazu besplatno.
- Ulaz je besplatan.
- Ako si žena, treba se pokriti po glavi a ako nemaš nešto svoje, daju ti i tamo, besplatno, da pokriješ. Također morate pokriti vrat i ramena.
- Unutar džamije morate šutjeti, ne fotografirati bljeskalicom i ne fotografirati niti puno gledati one koji se tamo mole.