E fia ni taulaga i Sepania?

uafu o pa

Sa e mafaufau ea? e fia aai i Sepania. I le amanaia e oo lava ia i latou e toalaiti tagata e nonofo ai, tatou te iloa ai o lo tatou atunuu e iai le aofaʻi o 18 938. Mo se faʻataʻitaʻiga, naʻo le itumalo o Burgos e 1190 ma i le León 1035.

I le isi itu, e le tatau ona e fenumiai le taulaga ma le itumalo. Ole mea lea e fa'atupuina ai se fa'alapotopotoga maualuga o se pulega ma faiga fa'apolokiki, i se auala e mafai ai ona i ai nu'u o se taulaga e tasi pe aofia ai le tele. I le auala, e uiga i lenei vaega mulimuli, o loʻo i ai le aofaʻi o 8131 itumalo. O le isi, o le a matou ofoina atu ia te oe ni mea moni fiailoa ma manaia e uiga i taulaga o Sepania.

O le fia iloa o taulaga a Sepania ona o lo latou tulaga fa'afanua

Mahon

Mahon Town Hall

Atonu e te le iloa o le taulaga pito i matu o Sepania uafu o pa, i le malo o Coruña o Mañón, lea o loʻo iai foʻi le pito i matu o le fanua o le Iberian Peninsula atoa. E pei ona e iloa, e uiga i Cape Siteki o Bars. Ose nu'u fagota matagofie e mafai ona e tofo ai i se mea matagofie caldeirada.

Mo lana vaega, o le taulaga pito i saute i Sepania o Le Restinga, i le Canary Island o El Hierro. I ona gataifale o lo'o i ai sau fa'asao mata'ina o le gataifale e te fiafia ai a'o e laititi pe afai e te fiafia i le ma'ulu sua. E mafai foi ona e vaʻai i se tamaʻi falemataʻaga faʻapitoa mo le 2011 volcanic eruption na tupu, saʻo, i le pito i lalo o le sami.

Afai tatou te ave faalava le faafanua, o le taulaga pito i sasae o Sepania o le Mahon i luga o le motu Balearic o Menorca. Aemaise lava, o lena itu o loʻo i totonu o le olo o La Mola, lea e puipuia ai le ulufale atu i lona uafu. I lenei tulaga, ua mafai ona tatou talanoa e uiga i se tamai aai, talu ai e toetoe lava tolu sefulu afe tagata. Po o le a lava le tulaga, matou te fautuaina oe e te vaʻai i le convent ma le falesa o El Carmen poʻo le fale o le Town Hall.

Mulimuli ane, o le taulaga pito i sisifo o Sepania o tuaoi, i luga foi o le motu o El Hierro ma latalata tele i La Restinga, o loʻo taʻua i luga. O lo'o si'osi'omia fo'i e se si'osi'omaga fa'anatura mata'ina ma se paka i tua ma lua fa'asao fa'anatura, o Mencáfete ma Tibatajes. Ae e mafai foi ona e asiasi atu i le malumalu o Nuestra Señora de los Reyes i La Frontera, lea o loo i ai le ata o le tagata paia lagolago o le motu.

E sili atu le fia iloa mea moni e uiga i taulaga Sipaniolo

pradollano

Pradollano, o le taulaga aupito maualuga i Sepania

O le ae fiafia foi e te iloa o le taulaga sili ona maualuga i lo tatou atunuu pradollano, i le malo o Granada o Monachil. E le itiiti ifo i le 2078 mita i luga aʻe o le sami. ua latou mulimuli atu ia te ia Valdelinares i totonu o le nuʻu tutusa o le itumalo o Teruel, lea e 1695 mita, ma le herguijuela, i le malo o Avila o San Juan de Gredos, lea e tu i le 1602 mita.

Ae ui i lea, o loʻo i ai faʻamatalaga e sili atu le fia iloa nai lo le iloa pe fia le tele o taulaga o loʻo i ai i Sepania ma o fea o loʻo i ai i ona pito sili. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te fiafia i le matafaga, e le tatau ona e asiasi faaigoa, i Toledo. O le mafuaaga, o le mea tonu lava, o le taulaga pito sili ona mamao o Sepania mai le talafatai. Ae ui i lea, e le o lona uiga e sili ona totonugalemu. O le nofoaga tutotonu o le Iberian Peninsula o loʻo i totonu o le mauga o los angeles, lea e patino i le itumalo o Getafe, i Madrid.

E i ai foi taimi o le tausaga atonu e te le fiafia foi e asiasi i ai Molina de Aragon, i Guadalajara, po o Kalamocha y Eleni, i Teruelu. e te iloa pe aisea? Latou te finauina le igoa o le taulaga sili ona malulu i Sepania. Mo se manatu, o le vevela o le -28 tikeri Celsius na faʻamauina i le muamua o latou.

I le isi itu, o le ae fiafia foi e iloa po o fea o taulaga sili ona 'ainā ma gaogao i Sepania. Afai tatou te mafaufau lelei i le numera o tagata, o le muamua o le Madrid, ma e silia ma le tolu miliona i lona nofoaga tutotonu i le taulaga. E itiiti le iloa o le pito maualalo lea i le numera o tagata nonofo. I lenei tulaga, o le Illan de Vacas, i le itumalo o Toledo, lea e na o le tolu.

Ae, afai tatou te talanoa e uiga i le faitau aofaʻi, o loʻo i ai se mea moni o le a sili atu ona uiga ese ia te oe. O le taulaga e sili ona maualuga le faitau aofaʻi o tagata, o lona uiga, ma le numera tele o tagata nofoia i sikuea kilomita mislata, i Valencia. Faatasi ai ma se vaega o le 2,6 sikuea kilomita ma le 44 tagata, o loʻo i ai le mamafa o le sili atu ma le luasefulu tasi afe. O lona uiga e maualuga atu lenei mea nai lo, mo se faʻataʻitaʻiga, Tokyo o Shanghai.

Illan de Vacas

Ala i Illán de Vacas

E mafai ona matou taʻu atu ia te oe e uiga i nisi faʻamatalaga tulaga ese e uiga i nisi o taulaga i Sepania. Faataitaiga, Sallent de Gallego, i Huesca, e tusa ai ma le Spanish Hospitality Federation, o le tasi e sili ona maualuga le aofaʻi o pa i le tagata nofoia. Ole fuainumera e 1,57 ile selau tuaoi. Po o le a mendavia, i Navarra, ua taʻua o le "aai o meaʻai" ona e sefulutasi igoa o le amataga. Faatasi ai ma i latou, o le Asparagus mai Navarra poʻo le Piquillo Pepper mai Lodosa. Pe, mulimuli ane, o le a Sierra Camarena, i Teruel, o le taulaga e tele vaipuna i Sepania. E le itiiti ifo i le selau, e tofu uma ma o latou igoa.

O le tulaga geopolitical o nisi o taulaga o loʻo i totonu o le tasi itumalo ae o le isi e tutusa lava le fia iloa. O le mataupu sili ona lauiloa o le Treviño enclave, lea e patino i Burgos, ae o loo siomia e le teritori o Alava. Ae ui i lea, e tele atu mataupu. Mo se faataitaiga, o le Petilla mai Aragon, lea e sau mai Navarra, e ui lava o loo i le itumalo o Saragoza. I le avea ai o se tala, matou te taʻu atu foi ia te oe o le taulaga lea na fanau ai o ia Santiago Ramón ma Cajal, le ulua'i Fa'ailoga Nobel Fa'a-Sepania i Vailaau Fa'afomai.

E sili atu le ogaoga o le tulaga o Llivia, o se taulaga Sepania e siʻomia e le teritori Farani. E le o se mea fua, e tu i le maualuga o Pyrenees, pe a ma le 1659 mita. O le mafuaʻaga o lenei faʻalavelave e tatau ona maua i le Treaty of the Pyrenees o le 33. Na faʻamaonia ai e tatau ona tuʻuina atu e Sepania ia taulaga e XNUMX i le itulagi i Farani. Ae na faasaoina Llivia i le umiaina o le vaega o le taulaga, o se mamalu ua uma ona tuuina atu e Carlos v.

Originalities mai isi taulaga i Sepania

Setenil de las Bodegas

Setenil de las Bodegas ma lona papa tele i luga o fale

I lalo o lenei ulutala matou te fia talanoa e uiga i taulaga e le o umiaina soʻo se tulaga mamalu e tagata nofoia, e ala i nofoaga faʻafanua poʻo isi ituaiga faʻamatalaga. O lona tulaga ese e taoto i isi itu. O le tulaga o Medina del Campo, o le taulaga e sili ona tele sikuea autu i Sepania, ona o loʻo i ai se vaega o le 14 sikuea mita.

E te fia iloa foi e te fia asiasi Setenil de las Bodegas, i le itumalo o Cádiz ma ua lauiloa o "le taulaga o Sisyphus" ona o le papa tele o loo i ai ma e foliga mai o loo uu. pe o Castellfollit de la Roca, i Girona, lea e oo atu i le faatausiusiuga o se fanua laugatasi e sili atu i le limasefulu mita le maualuga.

E ese le uiga o Roda de Isabela, o loʻo i totonu o le itulagi matagofie o Huesca o Ribagorza. Aua o lo'o fa'amaualuga o le taulaga la'ititi lea e iai le falesa i lo tatou atunu'u. I le ala, o lenei, ua faapaiaina i San Vicente, o se maa taua o le Lombard Romanesque. E mafai ona matou taʻu atu ia te oe se mea faapena genalguacil, lea e na o le 391 tagata e nonofo ai, ae e sili atu i le lua selau faatagata ua teuteuina ai ona auala. Mo lenei mafuaʻaga, i se uiga faʻatusa, e mafai ona tatou fai atu o le taulaga e sili ona tofo mo faatufugaga i Sepania.

O taulaga sili ona asiasi i Sepania

santillana del mar

Santillana del Mar, o se tasi o taulaga sili ona asiasi i Sepania

Ua uma ona matou taʻu atu ia te oe le tele o taulaga i Sepania ma le tele o isi fia iloa e uiga ia i latou. Ae, aʻo leʻi maeʻa, matou te mananaʻo e avea o se tasi o mea e sili ona asiasi mai. Matou te le fa'aalia i latou i le numera o turisi latou te mauaina ona o le fa'avasegaga e eseese e fa'atatau i le puna. O le mea lea, o le a matou faʻatapulaʻaina i matou lava e faʻaali atu ia te oe.

Chinchon

Chinchon

Lotoa Autu o Chinchón

O lenei taulaga matagofie e itiiti ifo i le fasefulu kilomita mai Madrid, o lona nuu tutoʻatasi e iai, o se tamaʻi maʻa. O lona faailoga sili o le Lotoa Autu, o se faʻataʻitaʻiga lelei o faʻataʻitaʻiga taʻutaʻua ma ona taʻavale ma fale e iai faʻatoʻaga laupapa. I tafatafa ane, o le fa'ailoga sili o le taulaga o le maota o le faitauga o Chinchón, na fausia i le faaiʻuga o le XNUMX senituri.

E tusa ai ma measina faalelotu, e matilatila le Ekalesia a le tatou Tamaitai o le Manatu, lea na fausia i le amataga o le XNUMX senituri. Ae ui i lea, e aofia ai sitaili eseese e amata mai Gothic i Baroque e ala i Plateresque. E i ai foi i se ekalesia tuai le Le Uati, ae maota taupulega o San Agustín, i aso nei o se fale talimalo turisi, ma o le Mativa Clares O faʻataʻitaʻiga ia o le fausaga Baroque.

Trujillo

Trujillo

Malo o Trujillo

O le taulaga o Trujillo, i Cáceres, ua lauiloa ona o le nofoaga na fanau mai ai tagata e pei o Francisco Pizarro. Ae talu ai foʻi ona ua faʻaalia lona nofoaga tutotonu Aseta o Aganuu Manuia. Faatasi ai ma ona maafaamanatu, o le fale, o se olo mataʻina na fausia mai i le senituri lona XNUMX. E tatau foi ona e asiasi i ona maota o le Renaissance e pei o San Carlos ma de la Conquista.

Ae o Trujillo e iai foi se matagofie Lotoa Autu. E tusa ai ma ona talatuu faalelotu, matou te fautuaina oe e asiasi i le ekalesia a Santa María la Mayor, o se mea ofoofogia a le Roma tuai. Ma, i tafatafa ane, o isi malumalu faapena o latou o San Martin de Tours ma San Francisco, fa'apea fo'i ma le tele o convents. Faatasi ai ma nei mea, o La Merced, San Antonio poʻo Santa Clara. Ma le mea mulimuli, e tatau foi ona e vaʻai i nofoaga o San Lázaro ma Santa Ana, o loʻo mulimuli, i se tulaga matautia o le faʻaleagaina.

Albarracin

Albarracin

Vaaiga o Albarracin

O lenei taulaga o Teruel o se tasi lea o le tele o tagata asiasi i Sepania. E le o se mea fua, o lona nofoaga autu faasolopito, sa pulefaamalumalu ai le aulelei Lotoa Autu, o loʻo lisiina foi o Aseta o Aganuu Manuia. Faatasi ai ma ona maafaamanatu sili ona mataʻina o le Alcazar, lea na amata mai i le seneturi lona XNUMX, ma le pa puipui. Ae faapena foi le olo o Andador ma Doña Blanca, o le vaitaimi lava e tasi.

E le itiiti ifo le mata'ina o fale manor o lo'o salalau solo i le taulaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Dolz de Espejo, le Brigadiera, le Navarro de Arzuriaga poʻo le Monterde ma Altillón. E tusa ai ma measina faalelotu a Albarracín, o le falesa o le toe faafouga o el salvador; o le lotu a Santa María, lea e tuufaatasia ai sitaili Roma ma Mudejar, ma Santiago, lea e tali atu i le tuai o Gothic.

I le faaiuga, ua matou talanoa atu ia te oe e fia aai i Sepania. Ae ua matou faʻaali atu foi ia te oe le fia iloa e uiga ia i latou ma, sili atu i mea uma, o nisi ia e sili ona asiasi mai. E tusa ai ma le vaega mulimuli, e mafai foi ona tatou taʻua isi e pei o Cangas de Onis I asturias, Peniskola i Castellon poʻo santillana del mar i Cantabria. Lototele e feiloai ia i latou uma.


O mataupu o le tusitusiga e tausisi ia tatou mataupu silisili o amio lelei faʻatonu. E lipotia se mea sese kiliki iinei.

Ia avea muamua ma faamatalaga

Tuʻu lau faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli. O nofoaga e manaʻomia e makaina *

*

*