Hita

Hita

O lo'o i le itumalo o Guadalajara, le taulaga o Hita E ta'uta'ua, e sili i mea uma, mo lona ositaulaga sili, tatou te nofo aitalafu ai i le lauiloa Tusi o le Alofa Lelei, o se tasi o tumutumu o tusitusiga faaSipaniolo anamua.

O se vaega lelei o ana tafaoga maimoa e faʻavae i luga o lona atunuu sili ona lauiloa. Ae o lenei taulaga i le itulagi o le Alcarria (o fea, i le ala, matou te fautuaina foi oe e te vaʻai i le fanua lavender o brihuega faatasi ai ma isi mea ofoofogia) e tele foi isi mea. Sa nofoia talu mai taimi o Roma, sa ola i lona matagofie silisili i le Tausaga ogatotonu i le taimi lea, i le avea ai ma se tuaoi, sa i ai avanoa mo le nonofo faatasi i le va o Hispanika, Iutaia ma Musolemi. E tele maafaamanatu na totoe mai nei mea uma i le eria lea, faatasi ai ma lona siosiomaga masani, e sili atu nai lo le faʻamaonia o lau malaga i Hita. O le a amata la matou taamilosaga i le taulaga o Alcarria.

Lotoa o ositaulaga sili

Lotoa o ositaulaga sili

Lotoa o le Faifeau Sili o Hita

Valaauina foi Lotoa Autu, ua avea ma autu taua o le taulaga talu mai le XNUMXth seneturi. O le ogatotonu foʻi lea o le vaega o tagata Iutaia, lea na fefaatauaʻi ai e ona tagata a latou oloa ma fai ai o latou sunako. E tu ese mo nisi elemene tulaga ese e pei o se poletito ma pou laupapa i laina e lua poʻo le puipui e vavae ese ai lenei avanoa mai le lata ane. Dona Endrina Square.

E le gata i lea, e tatau ona e gauai atu i le fale e facades piliki mudejar aemaise i le valaau "Samuelu Levy's Rampage", o le fale ma pisinisi o lenei uiga mataʻina ma, e pei o le taulaga atoa o le sikuea, o loʻo tausia uma lona tofo anamua. O le mea moni, o se tasi lea o fa'aaliga o le tausamiga tuuto i lenei taimi e faamanatu ai e le taulaga ma o le a tatou talanoa e uiga i le tele o taimi i lenei tusiga.

Le Puerta de Santa María ma le faaleagaina o le puipui ma le maota o Hita

Faitotoa o Santa Maria

Le faitotoa matagofie o Santa Maria

O le taulaga o Alcarria sa i ai se olo e pulea ai mai le tumutumu o le mauga o loʻo nofo ai. Na fausia i le seneturi lona XNUMX i luga o se olo tuai a Mosalemi lea na puleaina le tuufaatasiga o le vanu o Henaresa ma Petieli. E oo atu i lena taimi, ua oo lava ina avea Teugatupe a le Tupu o Pedro I i totonu o le sone. O lona uiga, o le nofoaga na teu ai lafoga na aoina.

I le selau tausaga mulimuli ane, na faaleleia ai le maota i le faatonuga a Íñigo López de Mendoza, le tagata lauiloa. Marquis o Santillana, i lena taimi Mr. de Hita. Ona faaopoopo lea i ai o se faleoloa tele. Ae ui i lea, ua uma ona lafoaia i le XNUMXth seneturi ma, mulimuli ane, o le a faʻaumatia i le XNUMXth seneturi. Ae ui i lea, o loʻo i ai i le eria a nofoaga su'esu'e lea na maua ai vaega mai le vaitaimi o Mosalemi mai le XNUMX senituri. O se vaega foi o nei mea o le faaleagaina o le pa tuai anamua, lea na sosoo ai le maota i le taulaga e puipuia ai foi. Sa fausia i maa omea ma e fa faitotoa.

O nei mea, e na o le tasi o loo totoe, o se tasi foi lea o maa faamanatu sili ona matagofie i totonu o le taulaga. E uiga i le faitotoa o Santa Maria, o se faʻataʻitaʻiga matagofie o le fausaga faʻafitafita Gothic na fausia i le XNUMXth seneturi. Ina ua maeʻa le Taua a le Lalolagi sa faʻaumatia se vaega, ae ua toe faʻaleleia atoatoa. O lo'o faia i le faitoto'a ma le fa'aofuofu fa'aofuofu fa'aofuofu fa'ata'amilosaga e lua atigipusa ma se machicolation po'o se fa'alava mo le mata'ituina. E le gata i lea, i luga o le muamua o le talita faʻasalalau o le Lopez de Mendoza faʻatasi ai ma pulou e lua e toe faʻaleleia ai le tupe na faʻaaogaina e le Marquis o Santillana lava ia i taʻaloga o auupega.

Le ekalesia a San Juan Bautista

Ekalesia i Hita

Ekalesia a San Juan Bautista

O le malumalu autu o le taulaga ma sa fausia i le va o le XNUMXth ma le XNUMXth seneturi. faaalia se taua Faʻalelei foliga, e ui lava o lona olo logo o Herrerian. Ae ui i lea, o ona mea sili ona taua o loʻo maua i totonu. O mea taua i lenei mea Falesa o le Virgen de la Cuesta, Sagato lagolago o le taulaga, ma lona fa'alo fa'aalo o pusa fa'afafa. E fa'apea fo'i, e matuā matagofie le ufiufi laupapa o le au faife'au, ma le teuteuga i fusi fetū.

I le isi itu, o le Virgin e le na o le pau lea o le ata e tatau ona e vaʻaia i totonu o lenei ekalesia. E iai fo'i se Keriso i le fata faitaulaga autu, o le Renaissance, o se ata baroque o le aposetolo San Juan ma le tele o atavali mai lenei lava vaitaimi ma mai le vaitaimi neoclassical. Mulimuli ane, va'ai i ma'a tu'ugamau o le hidalgos o hita ma i vai papatisoga e lua. O le tasi i le ulu o le Romanesque ma le isi, o loʻo i le vae, o le Renaissance foi.

O isi ekalesia i Hita

Ekalesia a Sagato Petelo

Toega o le ekalesia a San Pedro i Hita

E le na o le pau lea o le ekalesia i le taulaga o Alcarria. Ae ui i lea, o le mea e leaga ai, o le isi, sili atu ona taua, ua faʻaumatia talu mai le Taua a le Malo. E tusa lena a San Pedro, fausia i le faiga Roma e fai ma tanuga mo le hidalgos de Hita ua taʻua muamua. O le mea moni, o paʻu tuʻugamau lea na matou taʻua sa i totonu o lenei malumalu ae leʻi oʻo atu i le fale o San Juan Bautista.

Ae ui i lea, i luga o lona ala savali o loʻo faʻasaoina pea le tulaga o le leoleo o le maota, Ferdinand Mendoza. O se tasi lea o nai mea laiti e mafai ona e vaʻaia i le taimi nei i tafatafa o se vaega o ona puipui ma le fasaʻo o le potu faʻaofuofu o le Virgin lea na faʻaopoopo i ai i le XNUMXth seneturi.

I le isi itu, i le itumalo o Padilla de Hita o loʻo ia te oe le Ekalesia a San Miguel, o se fausiaina faigofie mai le XNUMXth seneturi e tali atu i le mea e taʻua o Roma i tua o Guadalajara. O lo'o i ai se fa'aola fa'apologa e tau atu i le faitoto'a ma le malumalu, lea e faia i le pusi e tasi ma le fa'auluulu fa'afa'afa'afa. Mulimuli ane, sa i ai foi i le taulaga se isi ekalesia, o Santa Maria, lea na talepeina i le XVIII. Sa i ai i le Mudejar style ma faʻapipiʻi le vaneina o le Virgen de la Cuesta ua uma ona matou taʻua pe a talanoa e uiga i le malumalu o San Juan.

O fale uaina ma le palenque

Palenque

Le palenque i le taimi o le Hita Medieval Festival

E ui lava i mea uma na matou faʻaali atu ia te oe, masalo o mea e lua e sili ona tulaga ese i totonu o le taulaga o mea ia o le a matou faʻamatala atu ia te oe i le taimi nei: fale uaina ma le palenque. O le mea mulimuli, na fausia i le 1970 i le pito i lalo o le puipui, o se pa ua saunia mo le faʻamanatuina o taua i le vaeluagalemu o loʻo faia i totonu o le faʻavae o le Hita Festival. E i ai le gafatia mo le lua afe tagata ma faʻafeiloaʻi faʻaaliga faʻailoga ma taua i luga o vae ma luga o solofanua.

I le isi itu, o potu o le taulaga o Alcarreña ua uma ona teuina uaina i le ono seneturi talu ai ma o le tele o latou o loʻo faʻasaoina pea. Ae o lenei matou te fia talanoa atu ia te oe fale uaina. O lenei igoa ua tuuina atu i fale ana o le amataga anamua lea, e le gata i lea, ua faataunuuina, tonu, le galuega o le teuina o le uaina mo lona maceration.

Ua uma ona faʻaaogaina i le seneturi sefululima ma le sefulufa na faʻamauina. E pei ona sa'o, sa tu i luga o le mauga o Hita, le vaega pito i matua o le taulaga. Ma sa i ai ni o latou potu e tuueseeseina e puipui papae adobe. Sa iai foʻi se latou umukuka ma se afi, se falesaito, ma se fale o manu. E mafai ona e asiasi i nisi o latou i Aso Toonai, Aso Sa ma aso malolo. Aemaise, avanoa i Bodegas del Tío Diego, Doña Bellida ma Barrio Alto ma o le asiasiga e amata mai le ofisa turisi o loʻo i totonu o le Casa del Arcipreste.

O le Falemataaga a le Faifeau Sili

Maota o le Faifeau Sili

O le Falemataaga a le Faifeau Sili

E pei ona matou taʻuina atu ia te oe muamua, o le taulaga o Alcarria o loʻo i ai le tagata iloga o lona ositaulaga sili o loʻo iai. O lenei fale o loʻo faʻaalia ai itu eseese e fesoʻotaʻi ma lona olaga ma lona maoae Tusi o le Alofa Lelei. Faatasi ai ma i latou, o se aofaʻiga atoa o tusi i luga o le tusitala ma galuega na foaʻi mai e le tagata suʻesuʻe Manuel Criado del Val. Ae o le faʻapipiʻiina e ofoina atu ia te oe le tele o mea.

E iai fo'i se potu e fa'apitoa mo tausamiga anamua o le taulaga sa faia i tausaga uma talu mai le 1961. E aofia ai matapulepule, faʻasalalauga faalauiloa ma le tele o isi mea. E iai foi le maota o le Faifeau Sili o se potu su'esu'e ma se potu fa'ale-aganu'u. I le vaega mulimuli, o mea ma ipu o le olaga masani i totonu o le eria o loʻo faʻaalia. Mo lana vaega, i le mea muamua o loʻo i ai mea o loʻo maua i le lata ane o le maota o Hita ma isi vaega o le nuʻu.

Siosiomaga faanatura ma auala i Hita

Sopetran Monastery

Sopetrán Romanesque Monastery

Afai e matagofie lenei taulaga i Guadalajara, o lona siosiomaga e le itiiti ifo le matagofie. Mai ai e mafai ona e maimoaina le vanu o vaitafe o Henaresa ma Peteeli, fa'apea fo'i le ui atu i le mauga o La Muela, El Colmillo poʻo La Tala. E fa'apena fo'i, i totonu o nofoaga fa'anatura i le eria o lo'o ia te oe vaipuna tuai, lea na sau ai le vai i le taulaga ma ua avea nei ma nofoaga faafiafia. Ae faapea foi mauga lautele o Las Tajadas ma La Dehesa poo le siosiomaga o Valdepadilla vaitafe.

Mo nei nofoaga uma e te matagofie auala sopo. O loʻo i ai se vaipuna faigofie e lima-kilomita e tau atu i le alalaupapa anamua o La Paloma. E faʻapea foʻi, e mafai ona e uia se ala faʻataʻamilomilo faataamilo i le taulaga e na o le tolu kilomita le umi pe alu i luga i le lotoa o le maota e ala i le pitonuʻu tuai e maua ai ni vaaiga matagofie o La Alcarria. E mafai foʻi ona e oʻo i le faʻamalosia Romanesque monastery o Sopetrán, lea o lo'o i totonu o le nu'u.

Ae peitaʻi, afai e te manaʻo i ni luʻi tetele, e mafai ona e faia le ala o ositaulaga sili, lea e fealuai i nofoaga e masani ona savalia e ia. I totonu oi latou, henbane de sorbe, Toe fa'afo'isia, brihuega po o le aai uliuli o Guadalajara. O i latou o loʻo i tafatafa o le Sierra de Ayllón e mauaina lenei igoa ma e faʻaalia i le faʻaogaina o le lanu o lena lanu mo o latou fale. Mulimuli ane, i le eria o Hita o lo'o i ai se isi auala moni tusitusi ma tala fa'asolopito. O lona uiga Auala o le Cid, lea e toe faia ai lana malaga i le faaaunuua na taʻua i le solo na tuuto atu i le toa. Aemaise lava, o le vaega ua taua Le vevesi a Alvar Fáñez sopoia le itumalo.

I le faaiuga, ua matou taʻu atu ia te oe mea sili e mafai ona e vaʻaia ma faia i totonu Hita, o se fanua matagofie tele, e le itiiti ifo le tala faasolopito ma le taua tele mo tusitusiga Sipaniolo. E naʻo le matou faʻailoa atu ia te oe, afai e te malaga i lenei taulaga, e te asiasi foi i isi taulaga matagofie i le itumalo o Guadalajara pei o siguenza po o le aupito itiiti Trillo. Sau e faamasani i lenei nofoaga matagofie o Sepania.


O mataupu o le tusitusiga e tausisi ia tatou mataupu silisili o amio lelei faʻatonu. E lipotia se mea sese kiliki iinei.

Ia avea muamua ma faamatalaga

Tuʻu lau faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli. O nofoaga e manaʻomia e makaina *

*

*