Istorija i karakteristike rimskog Koloseuma

Vanjski dio rimskog Koloseuma

Postoje mjesta koja morate vidjeti barem jednom u životu i to Rimski Kolosej To je jedan od njih. Arhitektonsko djelo koje postoji oko dvije tisuće godina i koje sadrži vrlo opsežnu i zanimljivu povijest, koja je prikazana u više filmova i dokumentarnih filmova, tako da neće biti nepoznanica. Međutim, sigurno postoji mnogo stvari koje niste znali o ovom talijanskom spomeniku.

Ovaj Koloseum, poznat i kao Flavijski amfiteatar, gradnja je započela 70. god. C. pod mandatom Vespasiana, gdje se nalazilo jezero Nerón. Postoje mnoga nagađanja o razlogu njegove gradnje, a smatra se da bi to moglo biti trijumf nakon rimskih osvajanja, ali i da se željelo vratiti u Rim područje koje je Neron lično koristio za stvaranje svoje rezidencija, Domus Aurea. Želite li znati više detalja o rimskom Koloseumu?

Istorija i zanimljivosti

Rimski Koloseum noću

Proživljavanje čitave istorije Koloseuma trebalo bi nam satima, mada je to zasigurno nešto vrlo zanimljivo. Njegova gradnja započinje 70-ih i 72-ih godina d. C. i njegovo sadašnje ime dolazi iz Kolos iz Nerona, kip koji je bio u blizini i koji danas nije sačuvan. Uglavnom je sagrađena na Domus Aurea, ispunjavajući jezero Nero pijeskom. Završen je pod mandatom cara Tita 80. godine nove ere. O ovom Koloseumu postoje mnoge zanimljivosti, pa ćemo pokušati otkriti neke od njih.

U ovom Koloseumu bilo je kapaciteta 12.000 ljudi sa 80 redova tribina. Važnost gledatelja tekla je odozdo prema gore, a na dnu su bili najbogatiji i najmoćniji Rim, poput cara, senatora, magistrata ili svećenika. U gornjem sloju bili su najsiromašniji Rimljani, sa znatno nižim socijalnim statusom od ostalih. Unutar njega su izvedene mnoge predstave, od kojih je najpoznatije borbe gladijatora. Bilo je i tuča sa životinjama, javnih pogubljenja, ponovnih odigravanja bitaka, predstava iz klasične mitologije ili naumakija, koje su pomorska borba. Smatra se da je u svojim počecima donji dio bio napunjen vodom za izvođenje ovih borbi.

Ovaj Koloseum svečano je otvoren 80. godine. C., i to je bio najveći amfiteatar, sa slavljem koje je trajalo 100 dana. Posljednje igre u njemu trebale bi se održati u XNUMX. stoljeću, nakon datuma kada se smatra da je Rimsko carstvo završilo. Kasnije je ova zgrada imala nekoliko namjena, jer je bila utočište, tvornica i kamenolom. Konačno je korišteno kao kršćansko svetište, pa se uspjelo spasiti do danas, jer se mnoštvo njegovih kamena koristilo za izgradnju novih zgrada u gradu. Trenutno je obnovljen u nekim dijelovima, a drvena paluba koja je bila pijesak nije sačuvana, pa se vidi donji dio, ali jedno je od velikih djela ovog nestalog carstva.

Struktura Koloseuma

Unutrašnjost rimskog Koloseuma

Struktura ovog amfiteatra bila je nešto potpuno novo, jer je bila najveća koja je napravljena. Unutra su bili pijesak i hipogeum. Arena je igralište, oval s drvenom platformom prekrivenom pijeskom, na kojoj su se održavale predstave. Područje hipogeuma je podzemlje s tunelima i tamnicama u kojima su bili smješteni gladijatori, osuđeni i životinje dok nisu izašli u arenu. Ovo područje imalo je odličan drenažni sistem za evakuaciju vode, smatralo se da je nakon pomorskih emisija naumaquia. Područje Cávee je područje tribina, s postoljem, na kojem su smješteni najslavniji likovi.

Još jedan dio koji i danas iznenađuje su takozvane vomitories, koji su izlazi kroz koje se pristupalo hodnicima za izlazak iz Koloseuma. Omogućili su velikom broju ljudi da odu za kratko vrijeme, tako da je oko 50.000 XNUMX ljudi moglo biti evakuisano za oko pet minuta. Mnogi stadioni danas nisu u mogućnosti da se podudaraju s ovim djelima i njihovom velikom funkcionalnošću.

Rimski Koloseum vani

U vanjskom dijelu nalazimo a fasada na četiri sprata superponiran, sa stupovima i lukovima i zatvorenim gornjim dijelom. To amfiteatru daje puno lakši izgled. Na svakom nivou možete vidjeti drugačiji stil, nešto što je bilo uobičajeno u mnogim zgradama toga doba. Koriste toskanski, jonski i korintski stil, a na vrhu nazivaju složenim.

Buđenje To je još jedan dio koji više nije sačuvan, a to je da je riječ o pokrivaču od tkanine koji je postavljen da zaštiti javnost od sunca. Koristili su se stubovi od drveta i platna, u početku od jedra, a kasnije od lana, koji je bio mnogo lakši. Bilo je ukupno 250 jarbola koji su se mogli koristiti odvojeno da pokriju samo neke dijelove ako je potrebno.

Koloseum danas

Rimski Koloseum sada

Danas je Rimski Koloseum jedna od najvećih turističkih atrakcija u talijanskom gradu. 1980. godine UNESCO ga je proglasio svjetskom baštinom, a u srpnju 2007. godine jednim od njih Novih sedam čuda modernog svijeta.

Trenutno je ova atrakcija plaćena, a da biste je mogli vidjeti, bolje je biti prvo ujutro kako biste mogli što prije dobiti kartu. Otvara se u 8.30 ujutro, a ulaznice za odrasle koštaju 12 eura. Još jedan način da nabavite kartu je korištenje romske propusnice, kartica za ostvarivanje popusta na različite atrakcije i spomenike grada, također izbjegavajući potrebu za čekanjem.

Unutar Koloseuma možete voditi ture s vodičem, a na gornjem katu postoje muzej posvećen grčkom bogu Erosu. Još jedan od događaja vezanih za Koloseum je procesija Papinog križnog puta na Veliki petak svake godine.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*